Otok Brac Info

Vidova Gora

Najviši vrh jadranskog arhipelaga (780 m).

Planinarski uspon od Gospe Karmelske u Bolu traje dva sata, ali mnogi preferiraju prilaz cestom (18 km): Supetar – Nerežišća – Knežeravan (s pastirskim stanovima od kojih se posebno preporuèa posjetiti one u Gažulu) – Vidova Gora, jer omogućuje potpuni profil kroz sve varijetete braèkog krša s endemskim šumama crnog bora.

Gora je dobila ime po ruševinama kapelice sv. Vida, stotinjak metara od vrha, èiji titular upućuje na prastari hrvatski kult slavenskog boga Svetovida.

Panorama s Vidove gore nešto je što se ne propušta prilikom posjete otoku Braèu. U dubini se vidi zlatni prst Velog rata, niska braèkih uvala, a preko puta sjeverna strana otoka Hvara, poluotok Pelješac, Korèula, Vis i Biševo, sve do Jabuke, a za osobito vedrih dana može se nazrijeti i Monte Gargano na Apeninskom poluotoku.

Pustinja Blaca

Pustinja Blaca, nekada slavna glagoljaška pustinja, a kasnije i zvjezdarnica, nalazi se na istoènom obronku doline na južnoj strani otoka Braèa, izmeðu Bola i Milne.

Komotan pristup moguć je širokim putem iz Blataèke uvale ili pješaèkom stazom iz unutrašnjosti otoka, preko Nerežišća, lo-kve Žurmo (sljeme starokršćanskog sarkofaga kao pojilo konja i mazgi) i Dragovode (s kućama nekadašnjih braèkih pastira, podignutim kraj izvora žive vode).

U špilji zvanoj Ljubitovica na strmoj prodolini na južnoj strani otoka godine 1551. dvojica popova glagoljaša iz Poljica našli su stan koji se ubrzo razvio u pustinjaèki samostan. Od 11.000 knjiga u samostanskoj knjižnici znaèajan dio je iz vremena prije 1800., a arhiv pokazuje da su se generacijama pedantno bilježili svi gospodarski i svakodnevni poljodjelski poslovi, poèeci cvjetanja bilja, rasta i branja plodova na blataèkim poljima, i općeniti klimatski ritmovi.

Blaca su saèuvala svoj inventar, danas izložen u muzejskoj postavi. Posebno je vrijedna astronomska ostavština zadnjeg blaètackog pustinjaka don Nike Milièevića mlaðeg.

Škrip

Škrip je nastarije naselje na otoku Braèu. Pod naseljem (ime prema lat. scrupus = oštro golemo kamenje), nalaze se glasoviti kamenolomi Plate, Stražišće i Rasohe, u kojima se pod zaštitom Herakla i pod vojnim nadzorom brao kamen za Salonu, Dioklecijanovu palaèu, terme u panonskom Sirmijumu.

Uz njih su djelovale kasnoantièke klesarske radionice koje su odašiljale karakteristiène sarkofage do Ravenne i Akvileje. Iz škripskih kamenoloma brao se i crni mramor s inkrustacijama morskih školjaka od kojega se klesao crkveni namještaj većine ranokršćanskih bazilika u Dalmaciji.

Blokovi i isklesani objekti spuštali su se rampom do luke u Splitskoj, gdje se u moru još vide monumentalni obradeni kameni blokovi koji su pali prilikom ukrcaja na galije.

Uokolo slikovitog sklopa kaštela Radojkovića u kojemu je Zavièajni muzej otoka Braèa (sjajna arheološka zbirka i izložba bračkog gospodarskog alata), dobro su se oèuvale ‘megalitske’ zidine koje su opasivale ilirsko naselje (prostor od oko 0,8 ha).

Nalaz mikenske keramike upućuje na doba moguće grèke kolonizacije, a brojne crkve i bazilike èine Škrip jedinstvenim mjestom koje nam daje jedinstven uvid u sva povijesna razdoblja i tisućljetni kontinuitet života na otoku Braèu.

Prognoza vremena za Hrvatsku ( za 3 dana ):

sutra

2 dana

3 dana

4 dana

Slike Brača - fotogalerija

Evo nekoliko slika Brača koje mogu pomoći da se "dobije slika" (eng. "get the picture"), ali ne u potpunosti, za pravu sliku, jedino što preostaje je osobno iskustvo.

Treći najveći otok Hrvatske, najbliži Splitu i nasuprot otoka Hvara, je otok Brač.

Na ovom otoku pronaći ćete nešto za vaš ukus: zabavu, koncerte klasične i pop glazbe, umjetničke i foto izložbe, ili samo opuštajući odmor uz more.

Bol

Svakako najpoznatije mjesto je Bol, vrlo popularan surferski centar, uključujući i bogatu ponudu ostalih sportskih aktivnosti. Bol je mjesto blagoslovljeno poznatom i spektakularnom plažom "Zlatni rat", 600m dugim šljunčanim poluotokom. Ljeti je "Zlatni rat" najposjećenija plaža na otoku. Zahvaljujući bogatoj ponudi zabave i sportskih aktivnosti, tražena je i od strane turista iz cijelog svijeta.

Bol ima dugu tradiciju noćnog života. Tu je nešto za svakoga, bez obzira na dob ili sklonosti. Puno kafića i koktel barova za mlađe i starije.

Najpopularniji su koktel barovi "Varadero", "Aquarius" i "Bolero". Preporučuje se izlazak započeti večerom u jednom od mnogobrojnih restorana koji nude obilje Dalmatinske kuhinje. Nakon toga, posjetite neke od spomenutih barova a kasnije noćni život seli u diskoteku "Faces".

Ova diskotaka ima otvorenu terasu s velikim plesnim podijem, nudi atraktivan program s puno nastupa poznatih DJ, te atraktivne modne revije. Također, popularno mjesto je i noćni klub u Hotelu Elaphusi koji je otvoren do jutra.

Supetar

je poznat i kao mjesto koje u svojoj blizini skriva veliki broj malih prekrasnih plaža. Postoje brojne male uvale duž Supetra i neposrednoj blizini, koje su savršene za kupanje, sportove na vodi ili jednostavno za opuštanje na suncu i uživanje daleko od gradske vreve.

Tijekom ljeta, noćni život u Supetru je vrlo zanimljiv. Sve generacije će pronaći nešto za sebe. Postoje mnoge izložbe i priredbe, acapela pjevači, restorani i barovi.

Nakon zalaska sunca, glavna ulica Supetra postaje fokus večeri, bilo da želite samo prošetati ili sjesti u neki od restorana ili barova s glasnom muzikom koja Vas zove na ples. Najpopularnija mjesta za izlazak su "Havana", "Paparazzo", "Roso", "Benji" i "Thriller" bar.

Brač pripada mediteranskom podneblju sa svim svojim odlikama i karakterizira ga čak 134 dana potpuno vedrog neba godišnje. Klimatski su karakteristične blage i kišovite zime, suha i vruća ljeta, ali i izrazite razlike predjela uz more i onih iznad 500 metara visine. To je najsunčanije jadransko područje s preko 2700 sunčanih sati u godini. Prosječne temperature mora za ljetnih mjeseci kreću se oko 22°C pa u moru možete potražiti osvježenje za vrelih ljetnih dana.

Osvježenje donosi od podneva do večeri i blagi vjetar maestral, a u večernjim satima burin - ugodni vjetar sa bračkih brda.
Temperaturne razlike među godišnjim dobima umanjene su utjecajem mora, čija temperatura je stabilnija, pa kupače na bračkim plažama možete vidjeti tijekom cijele godine.
Sjeverni dijelovi zimi su izloženi hladnim udarima bure sa kopna, osobito s Vrulje podno planine Biokovo.

Biljni pokrov povezan je sa klimom. U vegetaciji dominira hrast česmina (quercus ilex), autohtoni alepski bor i bilobor (Pinus halepensis) koji rastu do 300 metara nadmorske visine, te crni bor (pinus niger, var. Dalmatica) do 400 m.

Na otoku živi, na njemu zimuje ili ljetuju, ili na njega slijeće u prolazu, više od 130 vrsta ptica. Od domaćih životinja koza je od prapovijesti zaštitni znak otoka, kao i ovca.

Od sisavaca koji žive u prirodi svojevrsni zaštitni znak Brača je puh (glis glis), sličan velikom mišu, ali sa lijepih krznenim repom. Među zmijama poznat je pepeljasti poskok (vipera ammodytes) s roščićem na nosu i sa dva otrovna zuba, prepoznatljiv i po neprekinutoj tamnoj šari na leđima.

Napada samo rijetko, kada se osjeti ugrožen.

Kaže se da na otoku Braču čovjek i kamen žive i ratuju od iskona. Teškom načinu života prkosilo se upornošću i snagom koju je čovjek crpio iz kamena. Škrta zemlja obrađivana na tradicionalni i nadasve ekološki način, ipak je otvorila srce i težaku s otoka podarila plodove od kojih se priprema nadaleko poznata zdrava hrana začinjena neizbježnim maslinovim uljem. Upravo u tim darovima prirode krije se recept dugovječnosti Bračana.

Dolaskom na Brač ljubazni domaćini ponudit će Vas suhim smokvama, rogačem i bademima. Pored klasičnih dalmatinskih jela poput ribe, plodova mora, maslinovog ulja, tjestenine i svježeg, prirodno uzgojenog voća i povrća, bračka kuhinja nudi i svoje posebnosti. Brački janjci i kozlići koji još nisu pasli aromatično mediteransko bilje nego samo majčino mlijeko na glasu su već od antičkih vremena, a posebno je cijenjen "vitalac" – janjeće iznutrice koja se nabadaju komad po komad na tanki ražanj, omotane janjećom maramicom.

Vitalac se jede narezan, dok se čeka da cijeli janjac bude pečen. Specijalitet je i "butalac" – nadjeveni janjeći but (natrljan aromatičnim biljem, zaliven na kraju vinom), janjeći "tingul" (pirjana janjetina) i brojni drugi specijaliteti spremljeni od nadaleko poznate bračke janjetine.

Glasovit je i brački sir, a poseban specijalitet je "procip". Radi se od mladog sira, tijekom prva 24 sata, tasko što se reže na kriške i peče u karameliziranom šećeru. Na Braču se još uvijek pije "smutica" – ukusan napitak spravljen od 4/5 svježeg kozjeg mlijeka i 1/5 crnog vina, koju je preporučivao još Hipokrat, koja kao i ostali brojni brački specijaliteti ostaju očuvani od antike sve do danas. Valja svakako spomenuti i čuveno vino plavac, koji se na Braču pije još od iskona.